Osmaši najčešće prepisuju lektiru, ali i najviše čitaju u slobodno vrijeme
Školski tim za kvalitetu odlučio je da će 2015./2016. školska godina biti posvećena razvijanju vještine čitanja. Uočeno je da učenici rijetko čitaju i da imaju poteškoća u razumijevanju pročitanoga.
Novinarska je skupina sastavila kratki upitnik kako bismo saznali nešto više o čitalačkim navikama i interesima učenika naše škole. Upitnik su rješavali učenici od 5. do 8. razreda. U istraživanju je sudjelovalo 112 učenika. Pitali smo učenike o čitanju u slobodno vrijeme, lektiri, štivu koje sami odabiru za čitanje, korištenju knjižnice te da sami procjene svoje vještine čitanja.
Čitanje u slobodno vrijeme
U slobodno vrijeme čita 17.8% ispitanika, najviše učenika petih i osmih razreda. Najveći broj učenika u slobodno vrijeme igra se s prijateljima ili na računalu te gleda TV.
Najviše ispitanika, njih 38%, čita časopise u slobodno vrijeme. Potom slijede stripovi i krimići. (Graf 1.)
O lektiri
Kada je riječ o lektiri, 60% ispitanika čita zato što mora, 30% zato što voli čitati, a 10% ispitanih ne čita lektiru.
Ispitanici su ocjenjivali lektirne naslove ocjenama od 1 do 5 gdje 1 označava predosadne, a 5 prezanimljive naslove. Zanimljivost lektirnih naslova 31.8% ispitanika ocijenilo je ocjenom 4. (Graf 2.)
Samostalno piše lektiru 57.4% učenika, 34.3% ponekad prepiše lektiru ili skine s interneta, a 8.3% učenika uvijek prepiše ili skine lektiru s interneta. Najviše prepisuju ili skidaju s interneta učenici osmih razreda. Dječaci češće prepisuju ili skidaju lektiru s interneta od djevojčica.
Slobodan odabir štiva za čitanje
Kada je riječ o čitanju knjiga koje nisu lektire, najviše ispitanika ih rijetko čita, 29.6%. Jednu do dvije knjige na mjesec čita 24.1%, dok 19.4% čita jednu knjigu na tjedan. Jedno do dvije knjige u šest mjeseci pročita 7.4% učenika, a 19.4% učenika uopće ne čita. Najviše knjiga koje nisu lektire čitaju osmaši.
Knjige po temi odabire 40.9% ispitanika. Potom slijedi odabir prema naslovu knjige ili autoru. Njih 24.5% čita samo što mora. (Graf 3.)
Najveći broj učenika izdvojio je knjigu Sanje Polak Dnevnik Pauline P. kao knjigu koja im se najviše svidjela. Na popisu su se više puta našli i sljedeći naslovi: Družba Pere Kvržice, Vlak u snijegu, Sve zbog jednog dječaka, Čudnovate zgode šegrta Hlapića.
Korištenje knjižnice
Učenici do knjiga dolaze najviše posudbom u školskoj knjižnici, 83.3%. (Graf 4.) Najveći broj učenika, 84.1%, koristi knjižnicu za posudbu knjiga. Školsku knjižnicu za čitanje koristi 20.6%, za čitanje časopisa 19.6%, dok najmanji broj ispitanika koristi knjižnicu za pretraživanje informacija za školske zadatke, 15.9%.
Osim u školsku knjižnicu, 18.3% učenika učlanjeno je u Gradsku knjižnicu Slavonski Brod i Gradsku knjižnicu Đakovo.
Samoprocjena vještine čitanja
Najveći broj ispitanika, njih 43.4% smatra da ih čitanje vodi u svijet mašte. Odmah zatim slijedi mišljenje, 42.5% ispitanika, da čitanje obogaćuje njihovo jezično izražavanje.
Kada čita, 63.6% ispitanika čita točno i razumije što je pročitalo. Ponekad čita točno, ponekad netočno 19.6% učenika, a svjesni su toga pa ponavljaju. Problema s razumijevanjem pročitanog zbog netočnog čitanja ima 8.4%. Isti je postotak ispitanika koji ne znaju procijeniti svoje vještine čitanja. (Graf 5.)
Na pitanje trebaju li poboljšati svoje čitanje 57% učenika bi to željelo. Potrebu za tim nema 26.2% učenika jer smatraju da dobro čitaju. Ne želi poboljšati svoje čitanje 12.1% učenika, dok je za njih 4.7% to svejedno jer im čitanje nije važno.
Vještina čitanja koju posjeduju pomogla je 60.2% ispitanika da se brže i lakše snađu u životu. Njih 25% smatra da bi bilo dobro još malo vježbe kako bi im čitanje olakšalo snalaženje u životu. Da je čitanje neophodno u svim životnim situacijama i za korištenje suvremenim medijima smatra 15.7% ispitanika. Čitanje je nepotrebna vještina za njih 11.1%
Kada bi znali koja bi im knjiga bila zanimljiva, 60.4% ispitanika više bi vremena provelo čitajući. Njih 19.8% više bi vremena provelo čitajući kada bi to smatrali korisnim za budućnost. Kada bi i njihovim prijateljima to bilo zanimljivo, 17.9% učenika bi više čitalo.
Zaključak
U svoje slobodno vrijeme čita 17.8% ispitanika, najviše je učenika petih i osmih razreda. Najveći broj ispitanika u slobodno vrijeme čita časopise, stripove i krimiće.
Lektiru čita 60% ispitanika zato što mora, 30% zato što voli čitati, a 10% ispitanih ne čita lektiru. Zanimljivost lektirnih naslova 31.8% ispitanika ocijenilo je ocjenom 4. Samostalno piše lektiru 57.4% učenika. Najviše prepisuju ili skidaju s interneta lektire učenici osmih razreda, ali oni najviše čitaju knjige koje nisu lektire.
Kada čita, 63.6% ispitanika čita točno i razumije što je pročitalo. Problema s razumijevanjem pročitanog zbog netočnog čitanja ima 8.4%. Na pitanje trebaju li poboljšati svoje čitanje 57% učenika bi to željelo. Kada bi znali koja bi im knjiga bila zanimljiva, 60.4% ispitanika više bi vremena provelo čitajući.
Slikokaz grafičkih prikaza odgovora ispitanika.
Josipa Jakim
Kad zvoni 